Uspjeh u prvom polugodištu za neke učenike i roditelje je pravo razočaranje - "odlični" nisu više odlični, "vrlo dobri" nisu više vrlo dobri, a ima i onih s negativnim ocjenama.

Što se događa u petom razredu? Tko je odgovoran?

Neki roditelji će kriviti školu, neki profesore, a neki djecu. Pravi odgovor je u poznavanju svih promjena koje se događaju na prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu:

                Značajne su promjene u okolnostima obrazovanja.

                Značajne su promjene vezane za razvojni (psihofizički) period djeteta.

                Izrazitije se pokazuje potreba djeteta za položajem u obitelji, odnosima sa prijateljima, položajem u društvu...

                Predmetna nastava (profesori) imaju različite pristupe i zahtjeve te očekuju od učenika da se prilagode njihovim kriterijima.

Poteškoće

Poteškoće se javljaju kad želja za određenom ocjenom nije praćena adekvatnim ulaganjem napora, a katkad ne postoji niti primjereno predznanje. Ako su znanja manjkava, učenik će imati problema ne samo u jednom, nego u više predmeta koji su međusobno povezani.

Kako to da govorimo o manjkavom predznanju ako su učenici imali zadovoljavajuće ocjene do petog razreda?

Sama ocjena i sveukupni uspjeh nisu jedini pokazatelji znanja. Predmeti u školi se dijele na obrazovne (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo, strani jezici, povijest, zemljopis, kemija, fizika, biologija...) i odgojne (likovna, glazbena, tjelesno-zdravstvena kultura...). Ocjene su i motivirajućeg karaktera pa u omjeru odgojnih i obrazovnih predmeta, odgojni često "podignu" sveukupni prosjek.

Dijete se mora adekvatno pripremiti za novi početak

Ako je dijete neadekvatno pripremljeno, može doći do neugodnih situacija:

                Bježanje iz škole s isprikom zbog "bolesti".

                Nepažnja na satu (ne nedisciplina već nekoncentriranost).

                Nepripremljena djeca se kod kuće trude ostaviti dojam da uče ili se ne trude, jer roditelji prihvaćaju ispriku da je početak školske godine i da nemaju što učiti.

                Situacija postaje teža kada "padne" prva loša ocjena.

Reakcije djece u novonastaloj situaciji

Neki učenici će biti obeshrabreni i odmah će "dići ruke od učenja", a neki će zrelo zaključiti kako dosadašnji trud više nije dovoljan i stvarno će početi više učiti.

Što mogu učiniti roditelji?

Roditelji trebaju na prve znakove djetetova nesnalaženja reagirati podrškom, hrabrenjem, ali i stvaranjem uvjeta za rad, te kontrolom. Svako drugačije postavljanje ili ignoriranje problema, rezultirati će novim problemima koji će se pokazati neuspjehom već na prvom polugodištu.

Problemi se mogu izbjeći suradnjom roditelja sa školom te s upoznavanjem načina rada i obvezama koje očekuju učenika. Roditelji trebaju biti upoznati i s mogućim manjkavostima u predznanju svojeg djeteta te mu pomoći da dodatnim radom svlada gradivo.

Kako pomoći da se nagomilani problemi riješe?

Kod nagomilanih školskih problema nam treba puno više napora da ispravimo promašeno:

                Provjerite da li je učenik zapisao svoje obveze u pojedinom predmetu.

                Provjerite ima li učenik dobro predznanje.

                Uključite se u organizaciju i raspored učenja.

                Pomognite djetetu da uči u "malim koracima", da mu se ne skupe velike cjeline. Pohvalite dijete.

                Ne prihvaćajte uvijek iste isprike za eventualni neuspjeh; nije sva krivnja u profesorima, opsežnom gradivu i velikom broju predmeta.

                Redovito dolazite na individualne razgovore kod razrednika-ce i kod predmetnih nastavnika.

                Uspjeh djeteta traži od roditelja svu prisutnost i kontrolu, napor, pozitivan stav i poštovanje roditelja prema školi i uloženom trudu profesora.

Što mogu učiniti nastavnici?

Sjetiti se izreke poznatog književnika:

"Sve odrasle osobe su najprije bile djeca. (Ali se malo njih toga sjeća.)"

Antoine de Saint-Exupery

Kako se nositi s lošim školskim uspjehom djeteta, dodatno možete pročitati ovdje.

Djeca nas svjesno ili nesvjesno oponašaju,

stoga im budimo dobar uzor!

Pripremila: L.Kulaš - Jutrović, prof.