1716. – umro Gottfried Leibniz, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat. U matematici mu se pripisuje (zajedno s Newtonom) otkriće diferencijalnog računa; vjeruje se da je došao do otkrića 11. studenog 1675. godine. On je konstruirao i prvo mehaničko računalo koje je moglo množiti i dijeliti. Međutim, model njegovog stroja je izgubljen. Njemu se pripisuje i otkriće moderne forme binarnog brojčanog sistema, koji se danas koristi u računalima.

1831. - umro Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof, jedan od predstavnika Njemačkog idealizma. Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger) te je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog.

1838. - rođen August Šenoa, hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Šenoa je najsvestraniji i najplodniji hrvatski književnik 19. stoljeća. Rođen je u Zagrebu, u malograđanskoj obitelji mađarskog, njemačkog i češkog podrijetla. Uz književni rad, Šenoa je i medu najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni djelatnik, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih časopisa, i od svega najvažnije: pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Vrhunac Šenoina stvaralaštva u je pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama Šenoa finim zapažanjem ulazi u seoski, malograđanski i gradski život promatrajući sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajući svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

1840. - rođen Claude Monet, francuski slikar impresionizma. Po njegovoj slici "Utisak", odnosno prema francuskom nazivu izvornika "Impression, soleil levant", je i čitav pravac, impresionizam, dobio ime. Početkom 19. stoljeća umjetnici su na otvorenom obično skicirali, no svoje slike su dovršavali u ateljeu. Monet je bio među prvima koji je cijelo platno naslikao i dovršio na otvorenom. Svoj slikarski stalak posvuda je nosio sa sobom - na plažu, u polje, na željezničku stanicu - a imao je i brodić preuređen u plovni atelje tako da je mogao slikati ploveći Seinom. Radio je brzo, ponekad više od 14 različitih slika dnevno, nanoseći debele slojeve boje koji su izgledali kao da oponašaju debljinu samog kamena.

1861. - umro Antun Mihanović, hrvatski književnik, slavu stekao pjesmom "Horvatska domovina" koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Slava što ju je Mihanović stekao pjesmom Horvatska domovina, odnosno Lijepa naša domovino, čini se još većom i zaslužnijom imamo li na umu da je svoje djelo stvorio u vrijeme kad je Hrvatska ležala u dubokom snu i kad je Gaj na sve strane tražio među malobrojnim hrvatskim piscima suradnike za svoju Danicu. Mihanović je u to doba živio u Rijeci i njegova Lijepa naša bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u Danici 14. ožujka 1835. godine.