1835. - rođen Mark Twain, američki književnik i humorist, jedan od najvećih humorista u svjetskoj književnosti.  Osobito su popularni njegovi romani za djecu i omladinu: Doživljaji Toma Sawyera, Doživljaji Huckleberry Finna, Yankee na dvoru kralja Arthura. Twainov rad inspiriran je nekonvencionalnim Zapadom, a popularnost njegovih djela označila je kraj dominacije, u američkoj literaturi, pisaca iz Nove Engleske. Kasniji slavni američki pisci Ernest Hemingway i William Faulkner pozivali su se na Twaina kao na svoju inspiraciju. U posljednjim godinama svog života Twain je pisao manje, ali je često javno govorio o mnogim temama. Ostao je zapamćen i po odijelima s bijelim crtama koja je uvijek nosio u javnim nastupima. Umro je 21. travnja 1910. godine.

1874. - rođen Winston Leonard Spencer Churchill, jedan od najvećih političara 20. stoljeća. Bio je jedan od rijetkih koji su digli glas upozorenja kada su u Njemačkoj vlast preuzeli nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom, a najpoznatiji je kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost zahvaljujući knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Godine 2002. godine izabran za najvećeg Britanca u povijesti u anketi 100 najvećih Britanaca.100 najvećih Britanaca.

1924. - poslana je prva prekooceanska slika putem radio signala. Richard H. Ranger izumio je uređaj pomoću kojeg se bežično mogu slati poruke na velikim udaljenostima i njegov se izum smatra ključnium u razvoju telefaksa kakvog danas poznajemo. Slika predsjednika Calvina Coolidgea usješno je poslana iz New Yorka u London, ali je komercijalna upotreba uređaja uslijedila tek nakon dvije godine.

1957. - umrla Marija Jurić Zagorka, hrvatska književnica i prva novinarka u Hrvatskoj, autorica brojnih popularnih romana iz hrvatske povijesti. Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje s anonimnim tekstom Jedan časak u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postala članica uredništva toga cijenjenog i utjecajnog lista. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije, a potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama. Svoje romane, u kojima je pokazala iznimnu vještinu fabuliranja, koji su je učinili prvim hrvatskim autorom literature za mnoštvo, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na poticaj