Osnovna škola Veliko Trgovišće - Naslovnica - Obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

Naslovnica Kontakti Webmail Knjižnica Spajalica OnLine tečajevi Forum Učilica

SaveSave

Kalendar

« Travanj 2024 »
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12

Prikazani događaji

Brojač posjeta

Ispis statistike od 5. 9. 2010.

Ukupno: 555170
Ovaj mjesec: 2921
Danas: 4

Vijesti

Obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

OBLJETNICA ROĐENJA RUĐERA BOŠKOVIĆA

U povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavlja projekt Od restauracije do digitalne zbirke djela Ruđera Boškovića kojim želi bogatu pisanu baštinu velikog autora i znanstvenika učiniti dostupnom.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojem fondu čuva približno 170 djela svjetski poznatog matematičara, fizičara, astronoma, diplomata i pjesnika. U sklopu Projekta neka od najznačajnijih djela restaurirat će se i digitalizirati te u cijelosti dati na korištenje.

Josip Ruđer Bošković, hrvatski matematičar, fizičar, astronom i filozof, rođen je 18. svibnja (prema nekim izvorima: 26. svibnja) 1711. godine u Dubrovniku. Nakon završenog studija teologije i filozofije u Rimu, stupio je u isusovački red.

Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama i logaritmima negativnih brojeva. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae iz 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug.

U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i upotrebljava.

Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Prvi je odredio visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili ostali poznati astronomi. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba.

Zaslužan je za niz novih teorija iz područja geodezije, optike i teorije atoma.

Ruđer Bošković je umro 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Po njemu je nazvan jedan krater na Mjesecu.

Priloženi dokumenti: